Prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić sudjelovala je, kao članica Nacionalnog odbora Nazorovih dana, na sjednici Hrvatskoga sabora 24. svibnja 2022. g.
Prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić na sjednici u Hrvatskom saboru 24. svibnja 2022.
U suorganizaciji Nacionalnoga odbora i Agencije za odgoj i obrazovanje organizira se stručni skup „Nazorovi dani 2022.“ koji će se održati 4. lipnja 2022. godine u Postirima. Skup je dio prosvjetno-kulturne manifestacije Nazorovi dani koja je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
U subotu, 9. travnja 2022. Odsjek za fonetiku obilježio je Svjetski dan glasa. Pročelnica Odsjeka za fonetiku, doc. dr. sc. Gabrijela Kišiček svečano je otvorila skup, predavačima zaželjela sreću i uspjeh u izlaganjima, a publici da uživa i stekne nova znanja. Organizatorica skupa dr. sc. Iva Bašić kroz uvodnu je riječ predstavila povijest obilježavanja Svjetskoga dana glasa, istaknula važnost glasa te predstavila pozvane predavače.
Pročelnica Odsjeka za fonetiku Doc. dr. sc. Gabrijela KišičekDr. sc. Iva Bašić
Primarijus dr. Stevanović iz Kliničkoga bolničkoga centra Sestre milosrdnice u svome je izlaganju pod naslovom „Nepomična glasnica“ predstavio problematiku dijagnostike i terapije raznovrsnih poremećaja glasa uslijed stanja nepomične glasnice, uz zanimljive video primjere slučajeva iz ORL odjela, čiji je i voditelj.
Prim. dr. Siniša Stevanović
Fonijatrica i audiologica dr. Ivana Aras iz Poliklinike SUVAG održala je predavanje pod naslovom „Konzervativna terapija benignih laringealnih lezija – što možemo učiniti?“ u kojem je predstavila raznovrsnost beningnih laringalnih lezija, metode funkcionalne terapije i istaknula važnost terapije glasa.
Dr. Ivana Aras
Nakon stanke za kavu koja je protekla u ugodnoj atmosferi i zanimljivim razgovorima, treća je pozvana predavačica prof. Lidija Horvat Dunjko s Muzičke akademije u Zagrebu u svome izlaganju „Glas u solo pjevanju“ publiku uvela u područje estetike glasa. Povijesni je pregled razlika u postavljanju glasa demonstrirala za vrijeme izlaganja, a na oduševljenje publike, svoje je izlaganje završila izvedbom mjuzikla Jalta, Jalta.
Prof. Lidija Horvat Dunjko
U nastavku skupa, glazbena pedagoginja dr. sc. Denis Vasilj iz glazbene škole Zlatka Balokovića, održala je predavanje „Glas u popularnome pjevanju“. Predavačica je iznijela pregled unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na kvalitetu glasa u popularnome pjevanju, vlastite metodičke smjernice i kroz primjer pjevača Matije Cveka istaknula važnost dugotrajnoga rada na glasu i njezi glasa. Sam pjevač obratio se publici i kroz perspektivu vlastite glazbene karijere govorio o glasu vokalnoga profesionalca.
Dr. sc. Denis Vasilj i pjevač Matija Cvek
Posljednje pozvano predavanje održala je doc. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof s Odsjeka za fonetiku pos nazivom „Fonetska analiza glasa“. U svome izlaganju predstavila je s jedne strane fonetsku analizu glasa i timbralne karakteristike ugode glasa, a s druge strane, rezultate vlastitoga istraživanja (u koautorstvu) prema kojima se pri interpretaciji teksta boja glasa pokazala presudnom.
Doc. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof
Nakon uspješnih izlaganja i komentara publike u diskusijama, dr. sc. Iva Bašić zatvorila je stručni skup i zahvalila svima na dolasku i zajedničkome interdisciplinarnome obilježavanju Svjetskoga dana glasa.
Svjetski dan glasa obilježava se 16. travnja sa svrhom podizanja svijesti javnosti o važnosti glasa i skretanja pozornosti na poteškoće glasa. Obilježavanje Dana glasa započelo je 1999. godine u Brazilu, kroz interdisciplinarnu inicijativu stručnjaka, članova Brazilskoga društva za laringologiju i glas (Sociedade Brasileira de Laringologia e Voz – SBLV). Brojne su zemlje prihvatile i nastavile podupirati ovu inicijativu, uključujući Hrvatsku. I ove će godine Odsjek za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu obilježiti Svjetski dan glasa, stručnim skupom 9. travnja2022. g. u Dvorani 3 na Filozofskome fakultetu.
Ovogodišnji je slogan Podigni svoj glas! predložilo Američko društvo za otorinolaringologiju – kirurgija glave i vrata (AAO-HNS), pozivajući nas da nakon razdoblja koronavirusa ponovno budemo vokalno aktivni, s dobrom kvalitetom glasa kojom se predstavljamo drugima i poboljšavamo komunikaciju.
Pozivamo članove Odsjeka, studente i sve zainteresirane da nam se pridruže te da zajedno podignemo svoje glasove!
Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 24. i 25. veljače 2022. godine održat će se RHEFINE konferencija. Prvoga dana konferencije pozvano će predavanje održati Kris Rutten, sa Sveučilišta u Ghentu, pod naslovom “The rhetoric of cultural literacy”, a drugoga dana Gabrijela Kišiček, s Odsjeka za fonetiku, pod naslovom “Speech delivery in rhetorical scholarship: A Historical Overview”. Tematske će sekcije konferencije biti retorika u edukacijskome kontekstu, utjecaj retorike na društvo, upotreba retorike u različitim edukacijskim kontekstima te suvremeni trendovi u retoričkim učionicama.
Odsjek za fonetiku partner je u projektu Rhetoric for Innovative Education – RHEFINE, KA2 Erasmus strateškom partnerstvu u području visokoškolskog obrazovanja. Više o projektu možete saznati na poveznici: rhefine.eu
U četvrtak, 16. prosinca 2021. g. u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, predstavljen je sveučilišni udžbenik Forenzična fonetika redovite profesorice u trajnome zvanju prof. dr. sc. Gordane Varošanec-Škarić. O knjizi su govorili izvršni urednik mr. sc. Krešo Krnic, u ime Ibis grafike, s Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, recenzenti knjige prof. dr. sc. Velimir Piškorec s Odsjeka za germanistiku te prof. dr. sc. Višnja Josipović-Smojver s Odsjeka za anglistiku, prof. dr. sc. Marko Tadić s Odsjeka za lingvistiku te autorica knjige, prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić s Odsjeka za fonetiku. Predstavljanje je moderirala dr. sc. Iva Bašić, poslijedoktorandica Odsjeka za fonetiku.
O značaju ove znanstvene monografije za fonetiku općenito te razvoj forenzične fonetike u Hrvatskoj, u kontekstu humanističkih znanosti, govorilo se sa znastvenoga, stručnoga i nastavnoga stajališta. Predstavljanju knjige prisustvovali su autoričini kolege s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, studenti, suradnici, prijatelji te članovi obitelji.
Predstavljanje knjige Forenzična fonetika: s lijeva na desno: moderatorica dr. sc. Iva Bašić, mr. sc. Krešimir Krnic, prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, prof. dr. sc. Višnja Josipović-Smojver, prof. dr. sc. Marko Tadić, prof. dr. sc. Velimir Piškorec
Povodom 20. obljetnice osnivanja Hrvatska zaklada za znanost pokrenula je natječaj za najbolju znanstvenu fotografiju. Cilj je natječaja bio prikazati hrvatske znanstvenike i okruženje u kojemu rade te promovirati važnost slika i vizualizacija u današnjoj znanosti. Natječaj je bio otvoren od 30. lipnja 2021. do 14. rujna 2021., na koji se prijavilo 66 autora s ukupno 230 fotografija raspoređenih u pet kategorija. U četvrtoj kategoriji Znanost u društvu, nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju osvojila je docentica s Odsjeka za fonetiku, dr. sc. Ines Carović!
Čestitamo od srca!
„Mama, moj jezik ne izgleda tako“ autorice doc. dr. sc. Ines Carović
Doc. dr. sc. Ines Carović gostovala je u podcastu „Lov na govor“ Davora Stankovića gdje je na zabavan, duhovit i zanimljiv način govorila o fonetici, primjeni fonetike u različitim profesijama, ali i primjeni raznih tehnologija u fonetici.
Na svečanoj sjednici održanoj 15. listopada 2021. g. obilježen je Dan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Dodijeljene su nagrade i priznanja profesorima, djelatnicima i studentima koji su se svojim radom posebno istaknuli u protekloj godini. Među nagradama, svakako je najprestižnija Povelja Filozofskog fakulteta, svojevrsni pandan nagradi za životno djelo, koja se dodjeljuje samo odabranim profesorima povodom odlaska u mirovinu, a koji su prema mišljenju povjerenstva dali važan doprinos znanosti te svojim znanstvenim i nastavnim radom pridonijeli ugledu Filozofskoga fakulteta. Ove je godine tu prestižnu nagradu dobila naša prof. emerita Vesna Mildner s Odsjeka za fonetiku.
Nagrada Franjo Marković dodijeljena je grupi studentica fonetike: Nataliji Žanperi, Moniki Dražinić, Ivani Biondić i Dariji Granić za projekt čitanja naglas djeci predškolskog i školskog uzrasta Veliki i mali čitači koje je mentorirala prof. dr. Jelena Vlašić Duić.
Nagradu za izvrsnost u studiju dobile su studentice fonetike: na preddiplomskome studiju Ana Žagmešter te na diplomskome studiju Gracija Golub.
Povodom Dana Fakulteta Uprava je donijela odluku da utorak 19. listopada 2021. g. bude neradni dan.
Povelja Filozofskog fakulteta dodijeljena prof. emeriti Vesni Mildner
Dobitnice nagrade Franjo Marković: studentice fonetike Daria Granić (lijevo) i Monika Dražinić (desno)
Od 14. do 16. listopada 2021. g. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održava se 19. međunarodna izložba inovacija. Svrha je izložbe povezati znanost i gospodarstvo, prikazivanjem projekata u znanosti primjenjivih u gospodarstvu. Planira se predstavljanje 320 izlagača iz zemlje i 20-ak iz inozemstva. Glavni je organizator sajma Udruga inovatora Hrvatske, a suorganizator Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Ključne su teme konferencije okruženje za kreativnost i inovacije, akademsko obrazovanje i gospodarstvo, inovacije i poduzetništvo te primjeri dobre prakse. Na Međunarodnonoj izložbi inovacija, Marko Liker i Gabrijela Kišiček s Odsjeka za fonetiku predstavili su inovacije Multikanalna baza podataka za analizu globalnih kinematskih uzoraka u govoru – KROKO[I1]te Argumentacijska analiza procesa i procedura u stvaranju javnih politika[I2] .
Otvaranje Međunarodne izložbeMarko Liker – Multikanalna baza podataka za analizu globalnih kinematskih uzoraka u govoru – KROKOGabrijela Kišiček – Argumentacijska analiza procesa i procedura u stvaranju javnih politikaPlakati na predstavljanju: Multikanalna baza podataka za analizu globalnih kinematskih uzoraka u govoru – KROKO i Argumentacijska analiza procesa i procedura u stvaranju javnih politikaPrikaz analize govora snimljenoga različitim instrumentalnim tehnikama
KROKO donosi dva inovativna rješenja, čija će primjena unaprijediti dijagnozu i terapiju atipičnoga (oštećenoga) govora.
Prvo je inovativno rješenje kvazi-spontani govor snimljen ultrazvukom i elektropalatografijom u laboratoriju. Ovakva baza podataka spaja teško spojive zahtjeve: snimanje govora sofisticiranim laboratorijskim uređajima i snimanje govora u svakodnevnoj razgovornoj komunikacijskoj situaciji. Takav govorni korpus omogućuje istraživanja čiji će rezultati biti relevantniji i primjenjiviji u praksi od onih do sada dostupnih.
Drugo inovativno rješenje je izoliranje globalnih kinematskih uzoraka u pokretima govornih organa u atipičnom (oštećenom) govoru. Uzorci globalnih govornih pokreta u atipičnom govoru do sada su bili potpuno nepoznati, a vjeruje se da utječu na ukupnu razumljivost govora. Ako vježbanjem samo jednog tipa pokreta možemo popraviti ukupnu razumljivost govora, onda praktičnom primjenom ovih rješenja možemo razviti učinkovitiju govornu terapiju i učinkovitije govorne vježbe od trenutno poznatih i dostupnih.
Inovacije su rezultat sudjelovanja na europskom COST projektu: European Network for Argumentation and Public Policy Analysis koji okuplja argumentacijske stručnjake i retoričare iz svih zemalja Europske Unije te zemalja u susjedstvu. Projekt je usmjeren na podizanje razine kvalitete komunikacije između građana i sudionika u procesu stvaranja politika uz pomoć, posredovanje i ekspertizu argumentacijskih stručnjaka i retoričara.
BAZA PODATAKA služi kao integralni izvor materijala za istraživanje i analiziranje političke argumentacije raznih europskih država. Sadržava materijale iz medija, intervjue, govore u parlamentima itd. o različitim temama poput klimatskih promjena, održivog razvoja, energetskih politika, migracija, ljudskih prava koje su podjednako važne za sve zemlje članice Europske Unije
METODOLOGIJA – razvoj ujednačene metodologije za anotaciju i analizu prikupljenog korpusa (političkog diskursa)
NORMATIVNE SMJERNICE za unaprjeđenje argumentacijske prakse u političkom diskursu
EDUKATIVNI SADRŽAJI za unaprjeđenje argumentacijske prakse u političkom diskursu Više o projektu na poveznici: https://publicpolicyargument.eu/
Klub studenata fonetike Eufonija organizira za sve studente 1. godine preddiplomskoga i 1. godine diplomskoga studija fonetike mogućnost dobivanja mentora, tj. kolegu fonetičara s više godine studija koji će biti na raspolaganju za sva pitanja vezana uz studij. Studenti mogu ispuniti online prijavu preko poveznice ili se prijaviti na Eufonijinom informativnom štandu koji će biti postavljen u Auli Fakulteta do 4. do 7. 10. 2021. od 10:00 do 14:00 sati.
Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta u utorak 5. 10. 2021. organizira predstavljanje studentskih udruga u dvorani D7 u 11:30 sati i druženje na dekicama u Atriju Fakulteta sa članovima studentskih udruga od 14:00 do 16:00 sati, pa Vas srdačno pozivamo da dođete!
Autorska knjiga Homo politicus dr. sc. Gabrijele Kišiček, docentice na Odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, predstavljena je 23. rujna 2021. g. u Kulturno informativnome centru s početkom u 17 h.
Knjiga Homo politicus autorice doc. dr.sc. Gabrijele Kišiček
Prema riječima prof. dr. sc. Tihomira Cipeka, u knjizi se „vrsnom teorijskom analizom načela retorike te studijama govora utjecajnih političara, jasno ukazuje na vezu između retorike i javnog utjecaja pojedinih političkih poruka. Riječ je o knjizi vrlo poticajnih znanstvenih uvida, koja neće biti čitana isključivo u stručnim krugovima, nego će sa velikim zanimanjem biti primljena i kod šire čitateljske javnosti.“ Knjigu Homo politicus predstavili su Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Ksenija Kardum, direktorica informativnog programa Nova TV i autorica Gabrijela Kišiček. Predstavljanje je knjige vodila Marija Miholjek s Nova TV.
S lijeva: voditeljica Marija Miholjek (Nova Tv), Nina Obuljen Koržinek (ministrica kulture i medija), Tihomir Cipek (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), Ksenija Kardum (direktorica informativnog programa Nova TV) i autorica Gabrijela Kišiček.
Knjiga kroz devet poglavlja pristupa političkoj retorici u teoriji i praksi, obrađujući teme moći umijeća javnoga govora, kredibiliteta, emocija, humora, govornoga stila i izvedbe. Knjiga je objavljena u veljači 2021. godine u nakladi Jesenski i Turk.
Monografija Naglasak na naglasku izvanredne profesorice na Odsjeku za kroatistiku (FFPU) Blaženke Martinović, docentice Odsjeka za fonetiku (FFZG) Elenmari Pletikos Olof te izvanredne profesorice Odsjeka za fonetiku (FFZG) Jelene Vlašić Duić, predstavljena je 10. rujna 2021. godine na 35. međunarodnoj konfreneciji Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu u Osijeku.
Monografija Naglasak na naglasku
Monografiju je predstavila izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku (FFRI) Mihaela Matešić, opisujući ju kao knjigu koja koja ujedinjuje kroatistički i fonetski pristup prozodiji hrvatskoga jezika. Poglavljima su predstavljena već poznata, ali još uvijek aktualna akcentološka previranja, ali i novine koje se ogledaju u opisivanju dinamičkoga naglaska te revidiranju naglasnoga inventara i raspodjelnih pravila standardnoga jezika na temelju analize govora kompetentnih govornika. Kroz poglavlja o hrvatskoj standardnoj prozodiji, varijetetnosti standardnoga izgovora, akustici i metodici naglasaka autorice su osvježile dosadašnje pristupe proučavanju naglaska u hrvatskome jeziku. Knjiga je namijenjena studentima kroatistike, fonetike, glume, novinarstva, studentima hrvatskoga kao inoga jezika te svima koje zanima hrvatski standardni izgovor.
Slijeva: Jelena Vlašić Duić, Mihaela Matešić i Elenmari Pletikos Olof
Odsjek za fonetiku i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Međunarodnu konferenciju Komisije za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika Međunarodnog slavističkog komiteta (MKKFFSJ) Zagreb 2021 koja će se održati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 30. rujna i 1. listopada 2021.
Prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić u funkciji članice Saborskoga povjerenstva Nazorovih dana, koji se tradicionalno održavaju svake godine u svibnju, posjetila je Postira, rodno mjesto pjesnika u kojem je proveo dio svoga djetinjstva te Bobovišća, gdje je pjesnik boravio i radio u kući Nazorovih. Prosvjetno kulturna manifestacija Nazorovi dani održana je 21. i 22. svibnja 2021. u Postirima na otoku Braču.
Ispred biste Vladimira Nazora pokraj rodne kuće u Postirima pri polaganju cvijeća.
Pri polaganju cvijeća pored skulpture Vladimira Nazora u Bobovišćima – članice Saborskoga povjerenstva Nazorovi dani: prof. dr. sc. GVŠ s prof. dr. sc. Olgom Perić prapranećakinjom pjesnika, dr. sc. Dubravkom Brezak Stamać, ravnateljicom Agencije za odgoj i obrazovanje i Sanjom Nejašmić, prof., ravnateljicom O. Š. „Vladimir Nazor“.
U kući Nazorovih u Boboviščima u radnoj sobi pjesnika: Olga Perić, Dubravka Brezak Stamać, Sanja Nejašmić i Gordana Varošanec-Škarić.
Prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić s ravnateljicom O. Š. „Vladimir Nazor“ u Postirima Sanjom Nejašmić u knjižnici škole.