Odsjek za fonetiku osnovan je 1968. godine i vodeća je hrvatska ustanova za istraživanje i poučavanje govornih znanosti u najširem smislu: od temeljnih procesa proizvodnje i percepcije govora, preko primjene znanja o govoru u estetskoj, govorničkoj i rehabilitacijskoj fonetici do mogućnosti provođenja laboratorijskih i terenskih eksperimentalnih istraživanja. Sve to Odsjek za fonetiku čini cjelovitim i dinamičnim okružjem za studiranje i istraživanje. Zbog izražene interdisciplinarnosti te istraživačke i nastavne otvorenosti prema sličnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu, studenti ga prepoznaju kao poželjno mjesto za planiranje i ostvarenje akademske te istraživačke karijere.

Obrazujemo stručnjake za poučavanje i proučavanje govora u svim njegovim aspektima: a) stručnjake za dijagnostiku i rehabilitaciju oštećenoga (atipičnog) govora te stručnjake za razvoj opreme i metoda za slušno-govornu dijagnostiku i rehabilitaciju; b) stručnjake za javno govorenje i procjenu govornih statusa profesionalnih govornika te nastavnike govorništva i c) istraživače akustičkih, perceptivnih i fizioloških aspekata govora kao i govorne sinteze. Svestranost naših stručnjaka dodatno je obogaćena dvopredmetnim studiranjem koje ih čini konkurentnijima na tržištu rada. Organizacija studija utemeljena je na analizi tržišta rada koja pokazuje da je prisutan kontinuiran i pojačan interes za istraživanje i poučavanje različitih aspekata govora, pa i ne čudi što je broj nezaposlenih fonetičara koji su završili diplomski studij vrlo malen.

Studij zagrebačke fonetike jedan je od rijetkih u ovom dijelu Europe i jedini u Hrvatskoj. Svojim znanstvenim postignućima od samih je početaka stekao ugled, a znanstvene metode razvijene na našem studiju primjenjuju se u mnogim zemljama. Primjerice, verbotonalna metoda, koja se primjenjuje u rehabilitaciji slušanja i govora i u fonetskoj korekciji izgovora bila je začetak institucionalizirane primjene slušno-govornih metoda u rehabilitaciji. Danas provodimo instrumentalna fiziološka istraživanja govorne proizvodnje koja se ne obavljaju ni na jednoj drugoj instituciji u Hrvatskoj, a u svjetskom istraživačkom prostoru govornih znanosti istraživanja artikulacije i koartikulacije sve su važnija. Laboratorij za govornu kinematiku ima suvremenu opremu za elektropalatografska i ultrazvučna istraživanja, a u tijeku je i projekt izgradnje Laboratorija za fonetske znanosti (nadogradnjom zgrade Fakulteta) koji će biti dijelom Centra za napredna istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Studio za akustička snimanja stalno se unapređuje te se koristi ne samo za fonetska istraživanja, nego i na razini Fakulteta.

Prijediplomski je studij fonetike prema Vrjednovanju prijediplomskih studija od strane studenata, koje je u ak. god 2015/16. proveo Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, ocijenjen najboljim studijem na Filozofskom fakultetu. Ponosni smo na to, kao i na izvrsne povratne informacije o kvaliteti rada naših diplomiranih fonetičara svih smjerova. Studenti fonetike dobitnici su mnogih Rektorovih nagrada, nagrada Filozofskog fakulteta i stipendija, rado se i često uključuju u znanstveno-istraživački rad te objavljuju radove i izlažu na konferencijama samostalno ili u suautorstvu sa svojim profesorima. Pri Odsjeku za fonetiku djeluje Klub studenata fonetike Eufonija koji organizira radionice FonET, edukacijske treninge na kojima promovira fonetiku i poučava polaznike govorničkim vještinama.

U  izvedbi studijskih programa fonetike sudjeluje 10 članova nastavnoga osoblja i 14 vanjskih suradnika koji godišnje rade s približno 150 studenata. Na Odsjeku je zaposlen i  tehničar u studiju za akustična snimanja te tajnica.

Povijest i razvoj Odsjeka za fonetiku

Odsjek za fonetiku, kao posebna znanstvena i nastavna jedinica Filozofskoga fakulteta osnovan je 1968. godine. Međutim, inicijativa za razvoj fonetike pojavila se znatno ranije, kada je 1954. godine profesor Petar Guberina osnovao Zavod za fonetiku. Paralelno s eksperimentalnim istraživanjima koja su se provodila u Zavodu 1961. godine započeo je doktorski studij fonetike, a zatim 1965 i diplomski studij fonetike. Zavod za fonetiku prerastao je u Institut za fonetiku, a za izvođenje nastave 1963. osnovana je Katedra za fonetiku pri Odsjeku za lingvistiku, koja je 1968. prerasla u samostalan Odsjek za fonetiku. Odsjek je organizacijski podijeljenih na tri katedre: Katedru za teorijsku fonetiku, Katedru za primijenjenu fonetiku i Katedru za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskoga književnog jezika.

Počeci znanstvenog rada na Odsjeku za fonetiku naglašavali su važnost eksperimentalnih istraživanja te interdisciplinarnost jer je već ranih 50-ih godina bilo jasno da se moderna fonetika može razvijati samo u suradnji sa stručnjacima iz drugih područja znanosti: lingvistike, medicine, posebice otorinolaringologije, te akustike i fizike. Na akustičkim, ali i medicinskim, lingvističkim i psihološkim istraživanjima postavljeni su temelji verbotonalnog sustava. Petar Guberina razvio je rehabilitaciju govora prema verbotonalnoj metodi te audio-vizualnu globalno-strukturnu (AVGS) metodu u poučavanju stranih jezika. Time je Odsjek za fonetiku u svojim počecima bio i mjesto poučavanja stranih jezika (francuskog, njemačkog, talijanskog, engleskog i ruskog) po AVGS metodi. Za daljnji razvoj Odsjeka zaslužan je profesor emeritus Ivo Škarić koji je provodio istraživanja ortoepije hrvatskoga jezika te u program uveo poučavanje retorike. Jedna od njegovih najvećih zasluga, uz mnogobrojna znanstvena postignuća, bilo je osmišljavanje i vođenje Govorničke škole za darovite srednjoškolce.

Brojne znanstvene aktivnosti Odsjeka sežu daleko u prošlost pa je tako 1967. godine pokrenut znanstveni časopis Govor, a od 1986. uređuju ga članovi Odsjeka i brinu o redovitosti izlaženja. Uz znanstveni časopis, Odsjek 1984. godine organizira i znanstveni skup koji se tada zvao Govorna komunikacija, a od 1995. naziva se Istraživanja govora te se redovito održava svake tri godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 2019. godine održan je deseti znanstveni skup Istraživanja govora. Članovi Odsjeka za fonetiku 2012. godine pokreću međunarodnu konferenciju o retorici koja se naziva Dani Ive Škarića te se redovito održava svake dvije godine u Postirima na Braču.

Diplomski studij fonetike koji postoji od 1965. godine u tzv. „bolonjskoj reformi“ 2005. godine podijeljen je na preddiplomski studij (koji traje 3 godine) i diplomski studij (koji traje 2 godine). Diplomski studij fonetike ima tri smjera, a to su: Govorništvo, Rehabilitacija slušanja i govora te Znanstveno usmjerenje fonetike. Studij fonetike izvodi se kao dvopredmetni studij koji se može kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima Filozofskog fakulteta.