Psihoakustika -pitanja
- Što je to apsolutni prag sluha?
- Koja je najviša frekvencija kojom se ispituje sluh u kliničkoj tonalnoj audiometriji?
- Mogu li ljudi čuti zvukove tiše od referentnoga intenziteta?
- Koja je baza logaritma oktavne frekvencijske skale?
- Zbog čega je krivulja praga sluha diskontinuirana oko 4 kHz i oko 12 kHz?
- U kojim se jedinicama izražava razina zvučnoga intenziteta?
- U kojim se jedinicama izražava razina zvučnoga tlaka?
- Kad je prag sluha u tonalnoj audiometriji niži: onda kad se smanjuje veličina čujnog signala ili onda kad se pojačava nečujni signal?
- Nacrtajte kako izgleda funkcija postotka detekcije signala u zavisnosti od veličine signala.
- Kolika je dinamika slušanja izražena: a) odnosom intenziteta b)odnosom zvučnih tlakova c) decibelima ???
- Kojim se jedinicam izražava glasnoća?
- Koliko decibela treba promijeniti razinu zvučnog tlaka (ili intenziteta) da se osjeti dvostruka glasnoća?
- Kolika je otprilike dB razina zvučnog tlaka u našoj predavaonici (B-320) onda kad zatvorimo prozore i šutimo?
10 20 30 40 50 60 70 80 dB
- Ako jedan izvor zvuka (A) proizvede 70 dB razine zvučnog tlaka, koliko iznosi intenzitet toga zvuka?
- Ako izvor zvuka B proizvede 60 dB razinu zvučnog tlaka (intenziteta) koliko iznosi intenzitet toga zvuka?
- Ako ta dva zvuka djeluju istovremeno, intenziteti im se zbrajaju, kolika će razina zvučnog tlaka biti? odaberite iz ponudjenog ili izračunajte....
63 db 68,4 dB 70 dB 70,4 dB 72, 4 dB 73 dB 73,4 dB
- Zbog čega je u psihoakustici potrebna statistika?
- U aritmetičku sredinu više se možemo pouzdati ako je izračunata na temelju: a) 2-3 podatka, b) 20-30 podataka c) 200-300 podataka
- Statistika služi u psihoakustici služi a) da zamagli rezultate dobivene mjerenjem, b) da poništi varijabilitet konkretnih izmjerenih podataka, c) da pojasni i vjerodostojno prikaže podatke dobivene konkretnim mjerenjem
- Što je to razina glasnoće i kako se definira?
- Kojim se jedinicama izražava razina glasnoće?
- Kako se definira "son" kao jedinica glasnoće?- Koliko je sona glasnoća šapta na udaljenosti od jednog metra?
- Koliko je sona zvuk koji ima 60 fona?
- Ako je normalan razgovor na udaljenosti 1 m razine glasnoće 60 -70 fona, onda to u sonima predstavlja raspon glasnoće od....... do........
- Da li prag sluha zavisi od trajanja signala?
- Hoće li ton koji traje 200 milisekundi provocirati isti, veći ili manji osjet glasnoće kao ton istog intenziteta koji traje 300 milisekundi?
- Ako je neki zvuk razine glasnoće 20 fona, koliko će fona imati zvuk koji se čini dvostruko glasnijim? a) 25 b) 30 c) 35 d) 40
- Čemu služi taster "loudness" na uređajima za reprodukciju glazbe? (samo za odlične...)
- Da li svi zvukovi koji se čuju provociraju osjet tonske visine? DA NE
- Mogu li neperiodički zvukovi, npr. šumovi, provocirati osjet tonske visine?
- Da li je frekvencija, izražena u Hz, u korelaciji s osjetom tonske visine?
- Koja je veza (međuzavisnost) između osjeta tonske visine i trajanja zvuka?
- Ako čisti ton od 150 Hz pojačamo, tonska visina mu se: a) smanji b) ostane nepromijenjena c) poveća se
- Ako čisti ton od 5000Hz pojačamo, tonska visina mu se: a) smanji b) ostane nepromijenjena c) poveća se
- Ako se sukcesivno emitira 500 Hz i 1000 Hz, i traži od ispitanika da procijene da li je to oktavni odnos, oni će odgovoriti da je interval: a) premali b) ispravan c) preveliki
- Ako simultano čujemo kompleksan harmoničan zvuk sastavljen od čistih tonova 300, 400 i 500 Hz, proizvest će osjet tonske visine usporediv sa onim čistoga tona od ...... Hz.
- Bijeli šum filtriran nisko-propusnim filtrom granične frekvencije 800 Hz proizvest će osjet tonske visine usporediv onome koji bi proizveo čisti ton od ....Hz.
- Bijeli šum filtriran visoko-propusnim filtrom granične frekvencije 500 Hz proizvest će osjet tonske visine usporediv onome koji bi proizveo čisti ton od ....Hz.
- Bijeli šum filtriran pojasno-propusnim filtrom graničnih frekvencija 800 - 1200 Hz proizvest će osjet tonske visine usporediv onome koji bi proizveo čisti ton od .... Hz.
- Koliko mela ima ton od 1000 Hz ako se reproducira razinom intenziteta 40 dB?
- Što je diferencijalni prag i koja je razlika u odnosu na prag slušanja?
- Kakva je veza između kupovanja matovilca na tržnici i diferencijalnog praga, odnosno, kako se zove "zakon" koji povezuje ta dva fenomena ?
- Uz koliko čestu modulaciju (bilo frekvencijsku bilo amplitudnu) veličina diferencijalnog praga ja najmanja?
a) 0,5 b) 1 c) 3 d) 7 e) 10 f) 20 g) 30 (broj promjena u sekundi)
- Frekvencijska modulacija zove se ..............
- Amplitudna modulacija zove se .................
- Koliko otprilike iznosi diferencijalni prag za intenzitet uključujući i govorni signal?
a) 1 dB b) 3 dB c) 6 dB d) 10 dB
- Koliko iznosi diferncijalni prag za razlikovanje frekvencije osnovnog tona?
a) 0,05 % b) 0,5 % c) 5 % d) 10 %
- Koliko iznosi diferncijalni prag za razlikovanje frekvencije formanata?
a) 0,05 % b) 0,5 % c) 5 % d) 10 %
- Koliko iznosi diferncijalni prag za razlikovanje frekvencijske širine formanata?
a) 0,05 % b) 0,5 % c) 5 % d) 50 %
- Ako se diferencijalni prag ispituje moduliranim tonom (bilo frekvencijski ili intenzitetski) njegove su vrijednosti u odnosu na one dobivene prezentiranjem signala odvojenih pauzom:
a) manje b) slične c) veće
- Koja će najmanja razina intenziteta bijeloga šuma maskirati čisti ton 1200 Hz razine 60 dB?
a) 40 dB b) 60 dB c) 80 dB d) 100 dB
- Koja će najmanja razina intenziteta uskopojasnog šuma donje granične frekvencije 1100 Hz i gornje granične vrekvencije 1300 Hz maskirati čisti ton 1200 Hz razine 60 dB?
a) 40 dB b) 60 dB c) 80 dB d) 100 dB
- Kako se može izmjeriti (kojim "trikom") razina zvučnog tlaka tihom zvuku kojem je razina reda veličine razine ambijentalne buke?
- Što je to maskiranje unaprijed i maskiranje unazad?
- Što je slušni zamor?
- Može li maska koj počne nakon što je signal emitiran, djelovati maskirajuće?
- Što je to perzistencija osjeta?
- Koje je maskiranje efikasnije: unaprijed ili unazad?
- O čemu zavisi uspješnost nesimultanog maskiranja?